BALI

Balibiser Indonezije, otok bogova ili rajski otok je najzapadniji otok među Malim Sundskim otocima, između Lomboka i Jave i pripada Republici Indoneziji. Planinskog i vulkanskog je reljefa, okružen koraljnim grebenima. Zauzima površinu od 5.780 km2 i ima 4 milijuna stanovnika koje većinom čine Indonežani i potomci doseljenika iz Indije. Bali čini dio koraljnog trokuta, oblasti s najvećom bioraznolikosti morskih vrsta. U ovoj oblasti može se naći više od 500 koraljnih vrsta (oko 7 puta više nego na čitavim Karibima), i jedna je od 33 provincije Indonezije. Nestvarne je ljepote, spoj  suvremenih turističkih sadržaja i bogatog povijesnog i tradicionalnog nasljeđa.

S obzirom na to da se nalazi na samo 8 stupnjeva južno od ekvatora, ima prilično ujednačenu klimu tijekom cijele godine. Prosječna temperatura je oko 30 °C, a vlažnost iznosi oko 85%.
Turizam je glavna grana gospodarstva i čini Bali jednom od najbogatijih i najpopularnijih regija Indonezije.

Sjeverni dio otoka je planinski, a južni je nizak i plodan. Poznate plaže s bijelim pijeskom se nalaze na jugu, dok se na sjeveru i zapadu nalaze autentične plaže pokrivene crnim pijeskom.

Zbog ljepote prirode, bujne vegetacije i bogatog folklora, spada među najzanimljivije otoke na svijetu.

Bali ima jedinstvenu i veoma burnu povijest u poređenju s ostatkom Indonezije koja potječe iz neolitskog doba. 1343. godine, javansko Majapahit carstvo osvojilo je mali otok Bali i dovelo do ogromnih promjena u njegovom društvu. Najutjecajnija promjena bila je uvođenje sustava kasti, koji je i dalje dio mentaliteta. Majapahit carstvo palo je 1515. godine pod utjecaj muslimanskih osvajača. Tada je većina stanovništva s Jave pobjegla na Bali. Hindu svećenici, zanatlije, plemići, umjetnici i vojnici došli su na ovaj mali otok kako bi mogli nastaviti svoju javansku kulturu i ispovijedati svoju hinduističku vjeru. Kraljevi su vladali malim carstvima diljem balijskog otoka i Bali je ostao izoliran oko 400 godina, sve do dolaska Nizozemaca u 16. stoljeću. Nizozemski utjecaj bio je jak na ovom arhipelagu tijekom 18. stoljeća, kada je zemlja formalno preuzeta od strane Nizozemaca sve do 1949. godine, kada je Indonezija stekla neovisnost.

Selo je na Baliju najvažnija socio-ekonomska i religijska zajednica i među pripadnicima jednog sela stvara se snažan osjećaj zajedništva koji se u prvom redu zasniva na religiji. Pored prekrasnih plaža i koraljnih sprudova, spomenika iz prošlih vremena, vrijedi upoznati i duh, način života i sveobuhvatni pogled na život Balinežana koji žive jednostavno, stapajući se a prirodom i okolinom, vodeći računa kako ne bi narušili sklad i ravnotežu. U svakodnevnom životu Balinežana, religija (balinežanski hinduizam), igra iznimno veliku ulogu zbog čega se ovaj otok naziva još i otok 1.000 hramova. Vjera diktira sve: od arhitekture preko ceremonija do organizacije rada. Bila je i ostala inspiracija različitih umjetnosti po kojima je ovaj otok poznat: umjetnička izrada predmeta od zlata i srebra, tkanina sa zlatnim vezom, rezbarija, građenje spomenika kao i čuvene narodne igre. Ve­o­ma su bla­gi, ti­hi i to­le­rant­ni. Ako pokažete bijes pre­ma nji­ma, pot­pu­no ćete ih zbuniti. S nji­ma će­te po­sti­ći najbolju komunikaciju pristojno­šću i str­plje­njem. Balinežani su tradicionalni, vrlo religiozni i svakodnevni život im je ispunjen aktivnostima kojima propovijedaju svoju vjeru čiji se utjecaj osjeća i u njihovoj naravi, te svakako treba obići njihove fascinantne hramove među kojima se izdvaja hram Tanah Lot, sagrađen iz jednog komada stijene, na samoj obali mora i datira još iz 16. stoljeća. Balinežani smatraju kako se otuda vidi najljepši zalazak sunca na cijelom otoku.

Osim riže, otok je bogato povrćem i voćem kao što su banane, ananas, lubenice, naranče, mango, papaja, ćihu, durijan i drugi, koji predstavljaju prave poslastice. Uzgajaju bivole, konje, koze i svinje a ribolov je veoma razvijen.

Tradicionalna kuhinja ovog vulkanskog otoka podrazumijeva nevjerojatan niz začina, pomiješanih sa svježim povrćem, mesom i ribom uz utjecaj drugih regionalnih kuhinja Indonezije, kao i kineske i indijske. Stanovnici otoka su pretežito Hindu i kulinarske tradicije se donekle razlikuju od ostatka Indonezije, drugačije pripremaju hranu na festivalima i vjerskim proslavama, uključujući mnogo hrane pripremljene za božanstva, kao i drugih jela koja služe tijekom proslave. Uobičajenu, svakodnevnu hranu koju jedu Baležani, pripremaju žene i to su veoma jednostavna jela. Za proslave i festivale pripremaju razne specijalitete koje kuhaju muškarci zajedno. Osnovni pasta začin, Basa Gede, je temelj za mnoga tradicionalna jela i čini bazu okusa a često se i naknadno dodaje. Osnovni sastojci ove paste su papar, muškatni oraščić, orasi i sjemenke sezama. Začini koje najčešće koriste su: galangal-kencur, aromatični đumbir, zatim vlasac, bijeli luk, kurkumu, kafir kreču i osnova su baležanske kuhinje.  Čuven je i Balijski 8-začin, miks bijelog papra, crnog papra, korijandera, kumina, klinčića, muškatnog oraščića, sjemena sezama i kendlnata, oraha od cvjetanja drveta vrste Aleurites moluccana.

Na Baliju se tradicionalno služi čaj i nevjerojatnog je okusa i arome, neke serviraju hladne, neke će poslužiti vrele, ali uvijek predstavljaju pravo osvježenje. Na svakom koraku služe sokove od svježe miksanog tropskog voća, mlade kokose sa slamčicom kojom se pije najkvalitetnije piće – kokosova voda, a za ljubitelje alkoholnih napitaka, neizostavno je lokalno pivo Bintang ili kokteli servirani u mladim kokosima. Oni malo smjeliji, na Baliju mogu popiti i najskuplju kavu na svijetu, popularnog naziva Kopi Luwak, koja se dobiva kada azijski ćiveti, životinje slične mački, pojedu sirove i rijetke bobice kave u indonežanskim džunglama a zatim koštice izbacuju u izmetu. Unutarnji dio zrna kave se ne probavlja u potpunosti, a vjeruje se kako enzimi u želucu ovih životinja daju okus kavi, razbijajući bjelančevine, koje inače jakoj kavi daju gorčinu. Posebno obučeni tragači zatim pronalaze izmet i iz njega izdvajaju zrna, isperu ih i kratko prže kako ne bi uništili kompleksnu aromu koja se dobiva kroz ovaj proces.

Za ljubitelje slatkiša, neizostavni su specijaliteti kao što su puding od crne riže, božanstvena kombinacija crne riže, kokosovog mlijeka i palminog šećera, zatim palačinke punjene kokosovim i palminim šećerom kao i pržene banane servirane samostalno ili uz razne dodatke.

Najmanje dva puta godišnje organiziraju se različite vrste perfomansa. Najčešće izvođene igre na Baliju su Barong igre gdje centralnu figuru zauzima mitološko biće Barung koje simbolizira dobro i plemenito u stalnoj borbi protiv zla koje je predstavljeno drugim mitološkim bićem koje se zove Rangda. Pored ova dva lika, postoje i mnoga druga preuzeta iz indijske Ramajane.

Balinežani u roditeljskom domu uče tri jezika. Jedan za svakodnevni razgovor, drugi za razgovor sa sveštenim licima, a treći im služi u komunikaciji s biljkama i životinjama.

Uz jaku impresiju, posjeta Baliju smatra se uspješnom ako su ljubaznost, otvorenost i skromnost plemenitih Balinežana, pored nestvarne i netaknute prirode samog otoka i njegovog okruženja, ostavile snažan dojam i potvrdila pravilo kako je upravo Bali otok mira i užitka gdje pravila ne postoje, osim kako bi uživali!

Bali nije samo pjeskovita plaža

Većina ljudi smatra kako je Bali mjesto za odmor na pjeskovitoj plaži. Da, to je jedna od opcija. Međutim, Bali je puno više od toga – otok bogate povijesti i kulture s preko 20.000 hramova. Većina pripada hindu religiji i to je jako zanimljivo jer je Indonezija zemlja s najvećim brojem muslimana na svijetu, preko 200 milijuna. S obzirom na to da je 90% stanovništva muslimanske vjeroispovijesti, Bali se izdvaja od ostatka Indonezije po kulturi i arhitekturi. Bilo bi šteta preletjeti pola svijeta a ne obići barem neke od najznačajnijih i najljepše hramove Balija. Manga Trip ekipa je obišla veliki broj hramova kako bismo Vam mogli preporučiti one najzanimljivije.

Napomena: Prilikom ulaska u hram, morate imati sarong na sebi. To je šarena tkanina (Batik) koja na sebi ima oblike i boje koje podsjećaju na orijent. Bilo bi dobro kupiti sarong i nositi ga svuda sa sobom, košta svega 2 EUR. Ako to ne želite, na ulasku u svaki hram će Vam dati sarong.

Na Baliju postoje četiri vrste hramova:

  • Obiteljski hram – u okviru jedne obitelji i nalazi se u dvorištu
  • Seoski hram – nalazi se u okviru sela i obično se sastoji od tri manja svetišta posvećena Vishnu, Shivi i Brahmii (ova tri boga čine takozvani Trimuti – trojstvo po čijim pravilima univerzum funkcionira). Brahma je bog koji je stvorio svijet, Vishnu ga je održao a Shiva je bog uništenja)
  • Klasni hramovi – posvećeni specifičnim radničkim grupama ljudi poput trgovaca, kamenorezaca itd.
  • Javni hramovi

Izdvojili smo četiri hrama na Baliju koja ne smijete zaobići:

1. Tirta Empul
Naziv ovog hrama u prijevodu znači Sveti izvor vode. Tirta Empul je aktivan hram i mnogi Balinežani dolaze ovdje kako bi se pročistili spiritualno.  Hram je izgrađen 962. godine. Hram je posvećen bogu Vishnu koji se također smatra bogom vode.

U centralnom dijelu hrama se nalazi oko 13 fontana čija se voda slijeva u isti bazen u kojima se nalaze vjernici. Lokalac nam je pojasnio kako postoji poseban ritual spiritualnog čišćenja i on uključuje kupanje vodom ispod svakog od ovih 13 mlazova vode.


2. Gunung Kawi
Ovo je jedan od najvećih hramova Balija. Potječe iz 11. stoljeća i sastoji se od 10 svetišta. U svakom od njih stoje 8 metara visoke statue urezane u stijenu. Vjeruje se da svaka statua predstavlja jednog člana kraljevske obitelji iz 11. stoljeća. Nagađaju također kako su statue izgrađene čisto iz spiritualnih razloga za razliku od današnje namjene, koja je obavljanje hindu ceremonija.

Nakon što se spustite niz 270 stepenica koje vode do hrama, vidjet ćete vaze pune vode. Poprskajte se ovom vodom jer se smatra svetom.


3. Pura Besakih
Besakih je najsvetiji i najveći kompleks hramova na Baliju (zovu ga Mother temple tj. Majka hramova). Sastoji se od 23 manja hrama koji su povezani.

U neke dijelove kompleksa ne možete ući jer su namijenjeni samo vjernicima ali to će Vam objasniti vodič koga morate unajmiti na ulazu jer se ne možete samostalno kretati. Ovaj hram je do prije nekoliko godina bio zatvoren za turiste.


4. Uluwatu  
Nemojte napustiti Bali dok ne otiđete do Uluwatu hrama pokloniti se bogovima mora. Uluwatu hram je izgrađen na strmoj litici koja je visoka 70 metara. Hram je pozicioniran tako da gleda u more. Čini se kao da sjedi na tronu Balija već tisuću godina, koliko je star.  Pored impresivne lokacije hrama, još jedna zanimljiva stvar je ta što je naseljen majmunima (Macaque majmunima), koji su poznati po tome što kradu stvari ljudima koji su dovoljno ludi približiti im se dovoljno blizu. Ali ima jedan štos – ako Vam ovi majmuni ukradu nešto, možete ih juriti i ponuditi im voće u zamjenu za stvar koju su Vam uzeli. Gledali smo kako grupi turista iz Njemačke otimaju naočale, papuče, vrećice, voće, šilterice i sve druge sitnice iz ruku i džepova. 

Ovaj hram je na listi 9 hramova koji čuvaju Bali od zlih duhova. Ova grupacija hramova je smještena na nepristupačnim lokacijama poput pećina, litica, planina, unutar vulkana i džungli. Napustili smo hram sa svim stvarima na broju, majmuni će se morati potruditi više sljedeći put. Svaki put kada posjećujete hramove, gdje god bili, pokažite veliko poštovanje. Nemojte se samo slikati i otići. Ostanite u hramu par minuta sami sa sobom i osjetit ćete jake energije koje okružuju ova sveta mjesta.