VIJETNAM

“Vijetnam nije rat nego država”, glavni je moto turističke organizacije ove zemlje smještene na jugoistoku Azije. Socijalistička Republika Vijetnam imala je burnu povijest i bila česta meta osvajača, počevši od Kineza koji su vladali tisuću godina, a potom su male vijetnamske države 700 godina bile samostalne, ratujući međusobno. Početkom 19. stoljeća dinastija Nguyen uspjela osvojiti i ujediniti veći dio južnog Vijetnama i vladala je sve do 1954. godine. Sredinom 19. stoljeća, veliki dio Vijetnama postao je francuska kolonija. Komunisti i nacionalisti uspjeli su se udružiti samo kako bi zbacili Francuze 1954. godine, ali su poslije toga dozvolili da njihova međusobna netrpeljivost uvuče narod u bratoubilački rat, u koji se kasnije umiješala Amerika. Ovaj rat okončan je 1975. godine, ali su odmah počeli novi sukobi s Crvenim Kmerima. Primirje je potpisano tek 1989. godine i to je prvi put od početka II Svjetskog rata da Vijetnam nije bio u ratu.
Grad Ho Chi Minh, nekadašnji Saigon, kako ga većina stanovnika još uvijek zove, ekonomsko je i kulturno središte Vijetnama. Saigon je moderan grad s oko 9 milijuna stanovnika, više od 3 milijuna motocikala i isto toliko bicikala juri kroz njega. Saigon, danas živi ritmom velikih svjetskih metropola s puno restorana i noćnih klubova u zapadnjačkom stilu, ali je uspio sačuvati stari šarm i tradiciju. Puno pagoda i hramova, Palača reunifikacije, katedrala Notre Dame i Muzej posljedica rata, svjedoci su povijesti. Veoma zanimljivo iskustvo i najbolje mjesto za shopping u Vijetnamu su tržnice Binh i Ben Thanh ili okolna sela, gdje možete naći tradicionalne proizvode kućne radinosti: vijetnamsku plavo-bijelu keramiku, rukom tkane torbe i odjeću, kupaste šešire, oslikane i lakom premazane predmete i nakit. Cjenkanje je neizbježno. Pije se pivo Saigon ili Ba ba ba, dok se vino uvozi iz čitavog svijeta. Dobar provod je zagarantiran, a glavna mjesta su disko klubovi kao što su Apocalypse, Now i Catwalk, koje su odlična mjesta za upoznavanje s mladima.
Vijetnamci idu kroz život kao što voze svoje motore. Idu naprijed i ne gledaju ni lijevo ni desno, a pogotovo ne iza sebe. Vijetnamski rat, koji je trajao od 1966. do 1973. godine, stanovnici ove zemlje zovu – američkim. O tom ratu se ne priča mnogo, naime, preko dvije trećine današnjeg stanovništva rođeno je nakon 1975. Kada posjetite podzemne tunele u mjestu Cu Chi, pokrajinu Tay Ninh i gotovo 200 kilometara široku deltu rijeke Mekong, čovjek nikako ne može a ne zapitati se, kako su Amerikanci mislili da mogu pobijediti Vijetnamce. Iako ih je ubijeno preko tri milijuna i to na najsuroviji način – od napalm bombi do bojnih otrova i raznih kemijskih sredstava – manje od pola milijuna Amerikanaca nije moglo pobijediti deset puta brojnijeg neprijatelja naviklog na vruću i vlažnu klimu, močvare i džunglu.

Mekong je najveća rijeka jugoistočne Azije i trinaesta najduža rijeka na svijetu. Dug je 4.023km, a uz njega i od njega, živi preko 90 milijuna ljudi. Izvire u dalekom Tibetu a što je najbolje – još uvijek se ne zna gdje točno. Nakon Tibeta, Mekong prolazi kroz kinesku provinciju Yunan, da bi potom zaplovio uz granicu Burme i Laosa, zatim slobodno teče po Laosu, pa je opet granica između Tajlanda i Laosa… Pri susretu s Mekongom u Kambodži može Vam se desiti da vidite neke od posljednjih grupica Irrawaddy, dupina kako skaču iznad površine i hvataju zrak. Tih velikih riječnih dupina ovdje je sve manje i vjerojatno ih za nekoliko godina više neće ni biti. Mekong je inače poznat kao rijeka u kojoj žive najveće ribe. U njemu je ulovljena najveća slatkovodna riba ikad zabilježena – u pitanju je som dužine 2,7 metara i težine 293 kg. Svojim tokom od Phnom Penha, glavnog grada Kambodže, rijeka se počinje račvati u deltu, koja se nastavlja kroz Vijetnam, gdje je lokalno stanovništvo od davnina naziva Rijeka devet zmajeva. Kako je rijeka svoj tok umnožila u devet krakova delte i bezbroj međukanala, tako se i život uz nju beskrajno intenzivirao. Na svakom kilometru ovog zemljopisnog fenomena, vidi se stoljetna isprepletenost čovjeka i rijeke.

KAMBODŽA

Biser Azije. Zemlja na čijem je prostoru prije 10 stoljeća postojalo Kmersko carstvo (IX-X), a koja je 70-tih godina 20. stoljeća bila poprište građanskog rata, čija je politička stabilnost uspostavljena tek krajem prošlog stoljeća, postala je jedna najtraženijih turističkih atrakcija Jugoistočne Azije. Okružena Laosom, Tajlandom i Vijetnamom, s izlaskom na Tihi ocean, Kambodža broji 14 milijuna stanovnika, uglavnom budističke vjeroispovijesti. Većinu stanovništva, čak 90 posto, čine Kmeri, dok ostalih  10 posto dijele Vijetnamci, Čami i manje etničke grupe koje nazivaju ‘’Brdski Kmeri’’. Službeni jezik je kmerski, međutim, starije stanovništvo dobro vlada francuskim jezikom, s obzirom na to da su tek krajem 50-tih godina prošlog stoljeća dobili neovisnost od Francuske, dok mladi naraštaji uče i govore engleski, kako bi potpomogli razvoju turizma. Kambodža je konstituirana kao ustavotvorna monarhija na čelu s premijerom i kraljem koji ima reprezentativnu ulogu. Valuta je riel, mada je u vrlo čestoj upotrebi američki dolar. Iako je Pnom Penh glavni grad i može se reći središte turizma, glavna turistička atrakcija je čuveni kompleks hramova kambodžanske regije Angkor, novo svjetsko čudo i najveća vjerska građevina na svijetu – Angkor Wat.

S obzirom na to da je u dvadesetpetogodišnjem građanskom ratu Kambodža izgubila veliki dio infrastrukture, to je utjecalo da sadašnje stanovništvo bude manje obrazovano, što usporava razvoj ove zemlje. Zanimljivo je da, restriktivna politika suvremene Kambodže ne dozvoljava 3G mobitele, farbanje kose u plavo, izbore za miss. Preljub se kažnjava s godinu dana zatvora, a prilikom gostovanja na televiziji, mora se nositi pristojna odjeća.

Hrama u Kambodži podsjeća na tajlandsku, međutim, manje je ljuta, i može se osjetiti utjecaj indijskog karija. Bazira se na riži, ribi i povrću, a mlijeko od kokosa je važno kao prilog i osnova za slastice. Ono što je jako bitno turistima, je činjenica da je Kambodža vrlo jeftina, i da za svega nekoliko dolara možete dobiti obilan ručak. Ne propustite probati kraljevsko voće, kod koga postoje muški plod, koji grije, i ženski plod, koji hladi.

Kambodža je iznimno ‘”zelena’’, a kako i ne bi bila kada je preplavljena nizinama, a ono planina što ima, nalaze se na jugozapadu, istoku i krajnjem sjeveru. Klima u Kambodži je tropska. Zemlju često pogađaju monsuni, vruće je i vlažno s prosječnom temperaturom oko 27°C. Sezona kiše traje od lipnja do listopada. Prije sezone monsuna, bude i više od 40 stupnjeva, dok vlaga bude gotovo 100-procentna.

Siem Reap – glavni grad istoimene provincije na sjeverozapadu Kambodže, Angkor Wat, Kampong Phluk – poplavljena džungla u blizini Siem Reapa, rijeka Mekong, najveće kambodžansko jezero Tonle Sap, više od 1.000 hramova, Phnom Penh, ’’kuće na visokoj nozi’’ na obalama jezera Tonle Sap koje čuvaju žitelje od poplava i domaćih životinja, džungla, neasfaltirane ulice s nizovima kuća u francuskom stilu nasuprot kućama sklepanih od kojekakvog materijala, monsuni… su ono što ovu egzotičnu zemlju čini fascinantnom!

Angkor Wat

Fantastično, nadrealno… Ovo su uglavnom prve riječi velikog broja turista koji se približava kamenom kompleksu religijskih objekata veličine New Yorka. Mjesto na kojem se u vrijeme civilizacije Kmera prostirao najveći grad na svijetu, u kojem je živjelo 750.000 ljudi. Grad koji je održavao gospodarsku i vojnu dominaciju u regiji, koji je s oko 1.000 svetišta trebalo veličinom parirati egipatskim piramidama.

Kako je svaki kralj gradio vlastiti hram posvećen jednom bogu čijim se otjelotvorenjem smatrao, Suryavarman II izgradio je hram posvećen bogu Vishnu – Angkor Wat, gdje ’’Angkor’’ znači grad, a ’’Wat’’ hram.

Misteri vezan za sustav građenja i nestanak civilizacije Kmera, možda nikad neće biti otkriven. Ono što je poznato su simboli koje kompleks predstavlja. Vodeni prokop oko užeg područja hrama, širok 200 metara i dug 6 kilometara simbolizira praocean, koji zajedno s hramovima predstavlja svemir. Glavni hram ima pet tornjeva oblikovanih kao lotosovi cvjetovi što predstavlja simbol planine Mehru, dom bogova. Svaki od paviljona ima toranj na vrhu, kroz koje se dolazi do vrta s galerijama i grobnicama. Obasjani jutarnjim suncem izgledaju veličanstveno! Veliki misterij Kambodže vezan je i za nestanak Kmera. Poslije dominacije od nekoliko stoljeća, civilizacija je odjednom nestala, ne ostavljajući pisane tragove što se odista dogodilo.